Možemo li bez pčela?
Pričajmo o pčelama - važnim akterima kada je bioraznolikost u pitanju
Odgovor je jednostavan – NE!
Pčele – male životinje na čiji spomen često pretrnemo jer se bojimo njihovog žalca i strepimo od uboda. No, te životinjice igraju jednu od najvažnijih uloga u održavanju biološke raznolikosti. Upravo o tim kukcima oprašivačima u koje ubrajamo medonosne pčele, divlje i solitarne pčele te bumbare ovisi gotovo 80% cvjetnica koje, bez njihova oprašivanja, ne bi imale plodova ni sjemenki bitnih za biljni i životinjski svijet.
Nažalost klimatske promjene, intenzivna poljoprivreda i općenito promjene u načinu korištenja zemljišta dovode do ugroženosti pčela, ali i ostalih oprašivača.
Koliko su nam pčele i ostali oprašivači važni pokazuje i Strategija Europske Unije za bioraznolikost do 2030. – vraćanje prirode u naše živote koju je predstavila Europska komisija. Ova strategija kao jedan od ciljeva ističe obnovu tih populacija kroz niz mjera koje bi trebale smanjiti pritisak na njihova prirodna staništa. Te mjere uključuju smanjenje uporabe pesticida, zadržavanje prirodne vegetacije na min 10% poljoprivrednih površina, sađenje zavičajne vegetacije na urbanim i drugim antropogenim zelenim površinama.
Kada govorimo o sadnji na urbanim površinama izvrstan primjer dolazi nam iz nizozemskog grada Utrechta u kojem su gradske vlasti zazelenili stotine autobusnih stanica kako bi se očuvala biološka raznolikost, ali i poboljšala kvaliteta zraka. Zasađeno bilje od kojih je većinom riječ o žednjaku pčele obožavaju, no tu je još jedna zanimljivost, a to je da vrtovi na stanicama služe i kao magnet za kišnicu te pomažu u zadržavanju prašine, čime se poboljšava kvaliteta zraka.
Jedna zanimljivost stiže nam i iz Hrvatske, naime česta košnja koja je zapravo tipična za naše gradske parkove, loša je za okoliš jer zagrijava i isušuje tlo te sprječava cvatnju biljaka koje su važne za oprašivače. Upravo zato je ekipa iz Crobuzz klime u suradnji s Javnom ustanovom Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba, podružnicom Zrinjevac, Hrvatskim prirodoslovnim muzejom, te uz podršku Grada Zagreba i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode uspostavila tzv. livadu kratkog cvata na manje površine u Ribnjaku, Rokovom perivoju i Maksimiru. To se naziva oblikom mozaične košnje – iako se sve površine kose, ne kose se sve u isto vrijeme, tako da je u svakom trenutku barem dio površine u cvatu.
Cro Buzz Klima – Posts | Facebook
Kad smo kod zaštite pčela i kompanije mogu doprinijeti njihovoj zaštiti kroz društveno odgovorne projekte. U Hrvatskoj tako imamo dva dobra primjera kada su kompanije usmjerile svoje napore upravo k ovoj temi.
Jedna kampanja je ona od tvrtke Franck pod nazivom Beestro. Franck Beestro je posebna limena posuda u kojoj se uz čaj nalazi i sjeme medonosnog cvijeća kao što je inkarnatka, boražina, bijela djetelina itd. To bilje se može posaditi u spomenutu limenu posudu, postaviti na balkon i voila – imate hranu za pčele.
https://www.instagram.com/p/Cd7m0ZANCjn/?igshid=MDJmNzVkMjY=
Dalje, uz pomoć stručnih pčelara A1 Hrvatska i Go2Digital osmislili su projekt i platformu za spas pčela pod nazivom Gigabeetno. Vrlo zanimljiva platforma s mnoštvom interesantnih podataka, ali i konkretnih aktivnosti vezanih uz zaštitu pčela.
I mi u platformi THE GREEN HUB imamo aktivnost posvećenu pčelicama, a to je organizacija team buildinga u OPG-u Mihaljević Med gdje se zaposlenici mogu upoznati s životima pčela, sagraditi hotele za divlje pčele ili posaditi medonosno bilje.
