Zašto je održivo poslovanje kompanija sadašnjost, a ne budućnost?

Održivo poslovanje kojim se smanjuje količina otpada i negativni utjecaj na okoliš danas je sve privlačnije potrošačima, ali i radnoj snazi bez kojih organizacije ne mogu funkcionirati, pa stoga moraju voditi računa o svom otisku i utjecaju na okoliš, inače dugoročno ne mogu razmišljati o napretku.

Puno se u posljednje vrijeme piše o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Javnost postaje sve upućenija u promjene koje se događaju kada je planeta Zemlja u pitanju te polako i sami mijenjaju svoju svijest koliko je to moguće.

Tako sve više ljudi odabire višekratno umjesto jednokratno, razdvaja otpad te razmišlja o obnovljivim izvorima energije.

Mladi se aktivnije uključuju u zaštitu okoliša

Generacije koje su postale najveći odvjetnici zaštite okoliša su tzv. pripadnici generacije Z i milenijalci, osobe u dobi od 18-35 godina koji žele mijenjati svijet kako bi oni i njihova djeca imala što bolji i kvalitetniji život. Zanimljivo, upravo oni sve više vode računa i o svojim trenutnim ili budućim poslodavcima.

Istraživanja pokazuju da mladi ljudi koji tek kreću u radno okruženje, ali i ovi nešto stariji koji su već radno sposobni zahtijevaju od svojih poslodavaca da aktivno ulažu u zaštitu okoliša te provode aktivnosti usmjerene k održivom poslovanju.

Pritisak na poslodavce da se bore protiv klimatskih promjena

Istaknula bih Deloitteovo globalno ispitivanje iz 2022. godine prema kojem gotovo polovica pripadnika Gen Z, njih 48%, te 43% milenijalaca tvrdi da vrše određenu vrstu pritiska na poslodavce da poduzmu nešto po pitanju borbe protiv klimatskih promjena.

Oni koji smatraju da ih isti slušaju i uvažavaju njihovo mišljenje su i lojalniji tim poslodavcima.

Koji su prioriteti organizacija u borbi protiv klimatskih promjena

Osobno mi je posebno zanimljivo vidjeti što ispitanici smatraju gdje njihove organizacije moraju uložiti više resursa kako bi sudjelovale u borbi protiv klimatskih promjena. Kao top prioritete ističu: ukidanje jednokratne plastike na poslu/uredskim prostorijama; nuđenje raznih održivih benefita za zaposlenike poput subvencija za električne aute, poticaja na korištenje javnog prijevoza, osiguravanje bicikla za dolazak na posao; omogućavanje edukacije za zaposlenike o tome kako i oni sami svakodnevnim aktivnostima mogu utjecati na zaštitu okoliša kao i stimulacija zaposlenika na razne aktivnosti koje vode do očuvanja zaštite okoliša (poticati ih na smanjenje vlastitog CO2 i slično).

I tu dolazimo do dijela kada slobodno možemo reći da je održivo poslovanje sadašnjost te da nije nešto o čemu bi kompanije i sve ostale poslovne organizacije trebale razmišljati u budućnosti.

Održivo poslovanje kojim se smanjuje količina otpada i negativni utjecaj na okoliš danas je sve privlačnije potrošačima, ali i radnoj snazi bez kojih organizacije ne mogu funkcionirati, pa stoga moraju voditi računa o svom otisku i utjecaju na okoliš, inače dugoročno ne mogu razmišljati o napretku.

Autorica članka: Marija Margareta Klika, vlasnica agencije KIND PR i suosnivačica platforme THE GREEN HUB

Članak preuzet s portala Naturala.hr – lifestyle magazin